|
I. KATEDRA ZA FILOZOFIJU
OBVEZNI PREDMETI
|
TKFL01
|
FILOZOFIJA U KRŠĆANSKOJ EGZISTENCIJI I
|
I.
|
2-5
|
0-0
|
«Filozofija» ukoliko je povezana s «kršćanskom egzistencijom». Uvod u filozofiju. Odnos filozofije i teologije. «Kršćanska» i skolastička filozofija. Kršćanska egzistencija i suvremena duhovna strujanja. Podjela filozofije na filozofske discipline i načini obrađivanja filozofske problematike. Stječe se osnovno poznavanje filozofije.
Oblici izvođenja: predavanja, konzultacije i aktivno uključivanje studenata u nastavu. Ispiti: pismeno ili usmeno. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa ili ispitni rezultati.
* J. M. Bocheński, Uvod u filozofsko mišljenje, Split 2001; ** É. Gilson, Uvod u kršćansku filozofiju, Zagreb 1995
|
TKFL02
|
FILOZOFIJA U KRŠĆANSKOJ EGZISTENCIJI II
|
I.
|
0-0
|
2-5
|
Uvodno tumačenje „teodiceja“. Antički problemi teodiceje .Poseban osvrt na problem zla u teologiji svetog Augustina . Kršćanska sloboda, zlo i sloboda volja.Problem zla u modernom racionalizmu. Leibniz.Prikaz putova prema Bogu s posebnim osvrtom na Tonu Akvinskog .
Narav i svrha dokaznih postupaka u teodiceji. Vrijednost i domet analogne spoznaje Boga. Paul Ricoeur, problem zla izazov suvremenoj teologiji i filozofiji.
* J. Brantschen, Zašto dobri Bog dopušta da patimo?,Zagreb,2006; G. Greshake, Patnja - cijena ljubavi?Sinj,1993; H. Kung, Bog i patnja , Zagreb,1979. S. Kušar, Teodiceja – građa i literatura za privatnu upotrebu slušača , Zagreb, 1994; E.Mounier, Pismo boli, Zagreb,2006; T. Radcliffe, Sedam posljednjih Kristovih riječi, Zagreb, 2006; J. Ratzinger, Uvod u kršćanstvo, Zagreb, 1993; S. Weil,U iščekivanju Boga, Zagreb,1979.
|
TKFL03
|
DIJALOG SA SUVREMENIM SVIJETOM I GRANIČNA PITANJA IZMEĐU TEOLOGIJE I PRIRODNIH ZNANOSTI
|
II.
|
1-3
|
0-0
|
Problem i pojam graničnih pitanja. Znanost i znanost o prirodi. Jezik teologije i znanosti. Različitost metoda. Uloga filozofije. Svijet i svemir. Život. Evolucija i stvaranje. Hominizacija – prirodoznanstveni, filozofski i teološki vidik. Duša i umjetna inteligencija. Dobiva se kompetencija za opravdanje kršćanskog svjetonazora pred suvremenim svijetom. Oblici izvođenja: predavanja, konzultacije i aktivno uključivanje studenata u nastavu. Ispiti: pismeno ili usmeno. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa ili ispitni rezultati.
* V. Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti, Zagreb 1998; Ivan Pavao II, Fides et ratio, Zagreb 1999; **I. Golub/V. Paar, Skriveni Bog, Zagreb 2006; A. Benz, Budućnost svemira, Zagreb 2006.
IZBORNI PREDMETI
|
TKFL04
|
FORMALNA LOGIKA
|
I.
|
2-4
|
0-0
|
Pojam i povijesni prikaz logike. Formalna logika kao svojevrsna propedeutika filozofije. Vrijednost ljudske spoznaje pod vidikom ispravnosti. Traktat je podijeljen na četiri dijela: 1. O pojmu, 2. O sudu, 3. O zaključivanju (silogizmu) i 4. O metodi, definiranju, podjeli, argumentiranju te drugim stvarima vezanim uz vrijednost ljudske spoznaje. Razvija se kompetencija na području formalne logike. Oblici izvođenja: predavanja, konzultacije i aktivno uključivanje studenata u nastavu. Ispiti: pismeno ili usmeno. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa ili ispitni rezultati.
* S. Kovač, Logika, Zagreb 72003; **Aristotel, Metafizika, Zagreb 1992; S. Kovač, Logičko-filozofijski ogledi, Zagreb 2005.
|
TKFL05
|
KOZMOLOGIJA – FILOZOFIJA PRIRODE
|
I.
|
0-0
|
2-4
|
Povijesni razvoj filozofije prirode. Filozofija i mit. Znanost u klasičnom razdoblju. Razvoj prirodnih znanosti, njihovo jedinstvo, teorije i uloga u modernoj slici svijeta. Odnos moderne kozmologije i filozofije. Postanak svemira i života. Evolucija. Početak ljudskog života. Filozofija života. Stječe se kompetencija na području filozofije prirode te u pogledu razvoja prirodnih znanosti od antike do novog vijeka. Oblici izvođenja: predavanja, konzultacije i aktivno uključivanje studenata u nastavu. Ispiti: pismeno ili usmeno. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa ili ispitni rezultati.
* V. Bajsić, Granična pitanja religije i znanosti, Zagreb 1998; T. Petković, Uvod u modernu kozmologiju i filozofiju, Šibenik-Zagreb 32006; ** Aristotel, Fizika, Zagreb 1988; J. Planinić, Uvod u sveučilišnu kozmologiju, Osijek 2007.
|
TKFL06
|
FILOZOFIJA, ZNANOST, RELIGIJA
|
III.
|
2 ~ 4
|
2 ~ 4
|
1.Problem Boga u filozofiji i teologiji ( spoznaja Boga po Bonaventuri, Tomi Akvinskom, Th. Chardinu, razni pristupi Bogu: racionalistički, pozitvistički, fenomenološki, egzistencijalistički, personalistički) 2. Filozofija religije ( fenomen religije,smisao, kritika , religiozno iskustvo i praksa , moralnost, problem zla)
3. Bog religije i prirodoslovne znanosti (kartezijansko-newtonovski model znanosti, znanstveni determinizam, evolucionizam, nove znanstvene paradigme, sloboda volje ,holizam znanosti, početak , stvaranje, svršetak svijeta, postanak života, hominizacija. 4. Vjera i (raz)um (vjera, nevjera, filozofija ,znanost, ateizam).
Cilj: Upoznavanje , produbljivanje i proširivanje znanja o suodnosu, prožimanju i suprostavljanju filozofskog , znanstvenog i religijskog pristupa Bogu i fenomenu religijskog.
Obavezna : Kustić, Ante, Filozofski pristup Bogu , Split 1980.str 1-29, 77-243; preporučena : Škvorc, Mijo, Vjera i nevjera, Zagreb, 227-233,355-477; Kusić , Ante, Filozofski pristup Bogu, Split 1980, str 31-53; Devies, Brian, Uvod u filozofiju, Zagreb 1999; Kung, Hans, Postoji li Bog?, Zagreb 1987; Kresina Ante, Čovjek s onu stranu tvari, Zagreb 1989, str. 1-200; Lambert, Dominique, Znanost i teologija, Zagreb 2003, str. 1-215; Fides et ratio, Zagreb 1999; Mijo Škvorc, Vjera i nevjera , Zagreb, str.227-233, 355-450
|
TKFL07
|
TEOLOŠKA PROMIŠLJANJA ZOOLOGIJE
|
III.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 4
|
Otkriva se mjesto životinja u povijesti spasenja i te u svjetlu Božje Objave u Katoličkoj Crkvi i njihovo autentično dostojanstvo pred Bogom i ljudima. U tom svjetlu dalje se promišlja njihova budućnost u Bogu poslije smrti. Sekundarno se dotiču i vjerovanja o dostojanstvu životinja kod ostalih velikih religija te se komparacijom s tim vjerovanjima nastoji se doći do korisnih zaključaka za produbljeno razumijevanje specifičnosti kršćanske Objave o dostojanstvu životinja.
Studenti stječu vještinu teološkog promišljanja životinja u svjetlu vjere na osnovi sadržaja Objave i znanstvenih podataka o životinjama te vještinu teološkog promišljanja pitanja vezanih uz životinje i odnos prema njima koja se sve češće i ozbiljnije javljaju u suvremenom svijetu. Motiviraju se na daljnje interdisciplinarno istraživanje i doprinos početku dijaloga s prirodnim znanostima na tom području.
*ANDREW LINZEY, Animal Theology, University of Illinois Press, Urbana and Chicago, 1995.; J.R. HYLAND, God's Convenant with Animals. A Biblical Basis for the Humane Treatment of All Creatures, Lantern Books, New York, 2004.
Sekundarna literatura: FRANS DE WAAL, Prirodno dobri – podrijetlo ispravnog i pogrešnog kod ljudi i drugih životinja, Naklada Jesenski i Turk, Zagreb 2001.; MARC BEKOFF (Foreword by Jane Goodall), The Emotional Lives of Animals. A leading Scientist Explores Animal Joy, Sorrow, and Empathy – and Why They Matter, New World Library, Navato-California, 2007.; ROSALIND HURSTHOUSE, Ethics, umans and Other Animals. An introduction with readings, Routledge – Taylor and Francis Group, New York, 2000.
II. KATEDRA SVETOG PISMA STAROG ZAVJETA
OBVEZNI PREDMETI
|
TKSZ01
|
OPĆI UVOD U SVETO PISMO
|
I.
|
2 ~ 5
|
0 ~ 0
|
Opći uvod u širem smislu: filološki, teološki i hermeneutski aspekti. U užem smislu: povijest i kritika teksta, prijevodi, ćirilometodska baština, kanon, Kumran, Riječ Božja, nadahnuće, teološka hermeneutska načela, smislovi Svetoga pisma. Dobiva se kompetencija razumijevanja Biblije kao Svetog pisma. Oblici izvođenja: predavanja, mogućnost posjeta Biblijsko-arheološkom muzeju u Cerniku. Ispiti: usmeno. Praćenje uspješnosti: uključivanje studenata u diskusiju na temelju pročitane literature.
N. Hohnjec, Ulaz u svijet Biblije, Zagreb 2001; T Söding, Više od knjige, Zagreb 2001; C. Tomić, Pristup Bibliji, Zagreb 1986.
|
TKSZ02
|
STARI ZAVJET
|
II.
|
2 ~ 4
|
0 ~ 0
|
Hebrejski način mišljenja i izražavanja. Polazna točka vjerskog iskustva Izabranog naroda. Najstarije tradicije Petoknjižja. Proročke tradicije. Deuteronomistička, i tradicije vezane uz babilonsko zarobljeništvo i nakon povratka. Mudrosna tradicija. Kroz predavanja i osobne vježbe student stječe uvid u povijesni nastanak velikih cjelina biblijskih tekstova Staroga zavjeta i za mogućnost njihove aktualnosti u današnje vrijeme. Težište se stavlja na sadržaj i poruku Mojsijevog petoknjižja, prednjih proroka i kasne Biblije. Ispiti su pismeni ili usmeni. Praćenje uspješnosti preko anonimne ankete i ispitnih rezultata.
*N. Hohnjec, Biblija u prozi. Mojsijevo petoknjižje, prednji proroci i kasna Biblija, Zagreb 2002; Isti, Djela proročka, Zagreb, 2001. **A. Rebić, Središnje teme Staroga zavjeta, Zagreb 1996. C. Tomić, Poruka spasenja Svetog pisma Starog zavjeta, Zagreb 1983.
III. KATEDRA SVETOG PISMA NOVOG ZAVJETA
OBVEZNI PREDMETI
|
TKNZ01
|
NOVI ZAVJET
|
I.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 5
|
Novi zavjet u širem smislu: pojam „evanđelje“, sinoptičko pitanje, književni rod „djela“, poslanice i apokalipse, osoba Isusa Krista. U užem smislu: uvod u pojedina evanđelja, Dj, poslanice i Otkrivenje. Dobiva se kompetencija razumijevanja novozavjetne poruke. Oblici izvođenja: predavanja. Ispiti: usmeno. Praćenje uspješnosti: uključivanje studenata u diskusiju na temelju pročitane literature.
I. Dugandžić, Kako su nastala evanđelja?, Zagreb 1999; I. Dugandžić, Pavao - svjedok i apostol Isusa Krista, Zagreb 2002; K. Kliesch, Djela apostolska, Zagreb 1993; B. Lujić, Kratki uvod u novozavjetnu poruku, Zagreb 2006.
|
TKNZ02
|
BIBLIJSKA TEOLOGIJA
|
II.
|
2 ~ 4
|
0 ~ 0
|
Predmet ima za cilj na sažet način približiti studentima temeljnu Isusovu poruku o Božjem kraljevstvu. Glavne metodološke jedinice su: pojam, predmet, metoda i zadaća biblijske teologije; prijeko potrebna starozavjetna iskustva za razumijevanje Isusa Krista; prvi Isusov nastup; obraćenje i kraljevstvo Božje; stvarnost Božjega kraljevstva; njegova narav; obilježje nove Božje vladavine: dobrota i praštanje; Isus ostvaruje dobrotu i praštajuću ljubav Božjega kraljevstva; Isusova iscjeliteljska djelatnost; Božja vladavina kao posvemašnje služenje; prihvaćanje Božjega kraljevstva na način djeteta; što znači biti Isusov učenik? Isusova sudbina i njezino značenje.
B. Lujić, Božje kraljevstvokao novi svijet (skripta) Zagreb 1996; Više autora, Biblijska teologija Starog i Novog zavjeta, Zagreb 1980; R. Schnackenburg, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja, Zagreb 1999; F. Porsc, Mnogo glasova jedna vjera, Zagreb 1988.
IV. KATEDRA FUNDAMENTALNE TEOLOGIJE
OBVEZNI PREDMETI
|
TKFT01
|
OTAJSTVO KRISTOVE CRKVE
|
III.
|
2 ~ 5
|
0 ~ 0
|
Ekleziologija u fundamentalnoj teologiji; zadaća i cilj ekleziologije: vjerodostojnost, odgovornost i uvjerljivost Crkve; metode: via hermeneutica, via empirica, via historica i via notarum; Božji plan s Crkvom; poziv, poslanje i službe Crkve; institucija Crkve. Općenito: povijesno-teološka stvarnost Crkve. Posebno: istinitost Crkve. Oblici izvođenja: predavanja uz stalno uključivanje studenata u diskusiju. Ispiti:pismeni, usmeni;Praćenje uspješnosti: anonimna anketa i ispitni rezultati.
*T. Ivančić, Crkva, Fundamentalno-teološka ekleziologija, Zagreb 2004. **M. Zovkić, Crkva kao narod Božji. Katolička ekleziologija, Zagreb 1976.; L. Markešić, Crkva Božja, Sarajevo 2005; Drugi vatikanski sabor, Konstitucija Lumen Gentium.
IZBORNI PREDMETI
|
TKFT02
|
UVOD U HAGIOTERAPIJU
|
II.
|
2 ~ 4
|
2 ~ 4
|
Općenito: pojam duha i duhovne duše, struktura duhovne duše, moguća patologija duhovne duše, dijagnoza testom i terapijski postupci. Posebno: kognitivna, aksiološka i antropološka terapija; agapo-terapija, pistis-terapija, eireno-terapija, dinamis-terapija i pneumo-terapija. Oblici izvođenja: predavanja i konzultacije, praktički primjeri provedbe dijagnoze i terapije, pismene vježbe. Ispiti: pismeni ili usmeni. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa.
*T. Ivančić, Dijagnoza duše i hagioterapija, Teovizija, Zagreb 2007., **T. Ivančić, Otkriće duhovne terapije, Teovizija, Zagreb 1997., T. Ivančić, Korijeni hagioterapije, Teovizija, Zagreb 1997., T. Ivančić, Ovisnost i sloboda, Teovizija, Zagreb 2000.
V. KATEDRA POVIJESTI KRŠĆANSKE LITERATURE I KRŠĆANSKOG NAUKA
OBVEZNI PREDMETI
|
TKKL01
|
UVOD U MISTERIJ KRISTA I POVIJESTI SPASENJA
|
I.
|
2 ~ 5
|
0 ~ 0
|
Veće tematske cjeline: Misterij Krista i misterij povijesti spasenja; Crkva kao Božji narod (Lumen gentium, 2); Pralikovi Crkve; Crkva kao institucija i organizacija; Crkva kao zajedništvo (LG, 7); Euharistija čini Crkvu; Shvaćanje povijesti spasenja; Pojam i povijesnost objave (Dei Verbum); Pismo i Predaja; Misterij Krista; Čimbenici teološkog razvitka; Odnos filozofije i teologije; Podjela teološke znanosti. Stječe se opći uvod u teološki studij. Oblici izvođenja: predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata. Ispiti: pismeni i usmeni.Konzultacijama i anonimnom anketom prati se uspjeh.
*KONCILSKI DOKUMENTI, osobito: Lumen Gentium, Dei Verbum; (T. ŠAGI-BUNIĆ), Zrcalo Koncila, Zagreb, 1986; ** I. DEVENY, Uvod u misterij Krista i povijest spasenja, Zagreb, 1986; B. DUDA, «Kratak pogled u misterij Krista i povijest spasenja», u: BS 1 (1980.) 10-22.
|
TKKL02
|
POVIJEST KRŠĆANSKOG UČENJA
|
III.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 5
|
Okvirni cilj je dati temeljne informacije i prvi pristup razvoju kršćanske teološke misli, početaka liturgije i kršćanskog života općenito, a posebni ciljevi: proučavanje patrologije po razdobljima i književnim vrstama, susret s nekim važnim otačkim tekstovima što omogućuje da se uoče i usvoje izvorni teološki sadržaji iz prvih stoljeća kršćanstva koji svoju životnost i svježinu imaju i danas. Kompetencija: uočavanje dinamičnog razvoja teološkoga promišljanja i umijeće pristupa otačkim tekstovima. Izvođenje: predavanja, rad na tekstovima i konzultacije. Ispiti: pismeno i usmeno. Praćenje: testovi i ispitni rezultati.
*J. Pavić – T.Z. Tenšek, Patrologija, Zagreb 1993; T. Šagi-Bunić, Povijest kršćanske literature I., Zagreb 1976; Ž. Bišćan – T.Z. Tenšek (priredili), Otačka čitanja u molitvi Crkve, Zagreb 2000; Sv. Augustin, Poučavanje neupućenih, Makarska 1988.
VI. KATEDRA DOGMATSKE TEOLOGIJE
OBVEZNI PREDMETI
|
TKDT01
|
OTAJSTVO TROJEDINOG BOGA
|
II.
|
2 ~ 4
|
1 ~ 4
|
Okvirni sadržaj: I. Otajstvo jednoga i trojedinog Boga. II. Bog u vjeri Staroga i Novog Zavjeta. Novozavjetni temelji vjere u trojedinog Boga. III. Povijesno-dogmatski razvoj vjere i učenja o Presvetom Trojstvu: oci krivovjerja, prvi ekumenski sabori. IV. Sustavni prikaz nauka o Presvetom Trojstvu. Oblici provođenja: predavanja, konzultacije, kolokvij. Ispiti: pismeni ili usmeni. Praćenje kvalitete i uspješnosti: anonimna anketa i analiza ispitnih rezultata.
*W. Kasper. Bog Isusa Krista, Đakovo 1994; S. Kušar, Bog kršćanske objave, Zagreb 2001. **Bazilije Veliki, Duh Sveti, Makarska 1978; I. Golub, Prisutni - misterij Boga u Bibliji, Zagreb 1995; F. Courth, Bog trojstvene ljubavi, Zagreb, 1999.
|
TKDT03
|
CRKVENI SAKRAMENTI
|
II.
|
0~0
|
2~5
|
Crkveni sakramenti su djelotvorni znakovi milosti, ustanovljeni od Krista i povjereni Crkvi, po kojima nam se podjeljuje božanski život. To su povlaštena mjesta susretanja vjernika s proslavljenim Gospodinom. Težište se stavlja na kristološku i ekleziološku narav sakramenata. Dobiva se kompetencija za razumijevanje teološko-dogmatskog značenja sakramenata. Oblici izvođenja: predavanja i konzultacije. Ispiti: usmeno i pismeno. Praćenje uspješnosti: razgovori i ispitni rezultati.
*E. H. Schillebeeckx, Krist sakramenat susreta s Bogom, Zagreb 1992; F. Courth, Sakramenti, Đakovo 1997; A. Tamarut, Da bismo imali udjela s Kristom. Izabrane teme iz sakramentalne teologije. Zagreb 2009; A. Tamarut, Euharistija - otajstvvjere i dar života, Zagreb 2004; Katekizam Katoličke Crkve, Zagreb 1994., br. 1077-1690.
|
TKDT04
|
KRISTOLOGIJA
|
III.
|
2~5
|
0~0
|
Kad je kršćanstvo izišlo iz uskog židovskog okružja i suočilo se s kategorijama grčke misli jednostavna narativna biblijska teologija u premišljanju i prericanju otajstava Kristova života tražila je novi način izražavanja. Kolegij omogućuje da se bolje upozna razvoj kristološke misli od otačkih vremena preko skolastike pa sve do naših dana. Cilj svega je produbljivanje zbilje izrečene u Vjerovanju «radi nas ljudi i radi našega spasenja». Dobiva se kompetencija da se, upoznavajući bolje otajstvo utjelovljene Riječi, dublje upozna i čovjek stvoren na sliku Kristovu. Oblici izvođenja: Redovita predavanja te češće osobne vježbe s konzultacijama pa studenti imaju prilike temeljitije proučavati pojedine teme i tako se aktivno uključivati u nastavu. Ispiti: pismeno i usmeno. Praćenje uspješnosti: povremeni testovi i ispitni rezultati.
* I. Karlić, Bogo-čovjek Isus Krist. Uvod u kristologiju, Zagreb 2001; J. Galot, Tko si ti, Kriste? Kristologija, Đakovo 1996; J. Galot, Isus Osloboditelj. Soteriologija, Đakovo 1998; W. Kasper, Isus Krist, Split 1995; R. Schnackenburg, Osoba Isusa Krista u četiri evanđelja, Zagreb 1997; N. Vukoja, Otajstvo utjelovljene Riječi (skripta), Zagreb 2004.
|
TKDT05
|
ESHATOLOGIJA
|
III.
|
0~0
|
2~5
|
Okvirni cilj je susret s biblijskim tvrdnjama i teološkim promišljanjem o posljednjim zbiljama, a posebni ciljevi su upoznavanje: doktrinarnih izričaja, današnjih teoloških promišljanja kroz povijest, napose Drugog vatikanskog sabora, te izričaja liturgijskih slavlja o posljednjim zbiljama (smrt, sud, čistilište, život vječni, pakao). Stječe se kompetencija da se, na temelju doktrinarnih sadržaja, ispravno pristupa delikatnim pitanjima dovršenju svega u Kristu. Izvođenje: predavanja i rad na doktrinarnim tekstovima. Ispiti: pismeni i usmeni.
* C. Pozo, Eshatologija, Sarajevo 1997; L. Nemet, Kršćanska eshtologija, Zagreb 2002; J. Weissmayer, Nada u dovršenje (skripta), Zagreb 1985
|
TKDT06
|
TEOLOŠKA ANTROPOLOGIJA
|
II.
|
0~0
|
2~5
|
Okvirni sadržaj: Mjesto antropologije u teološkom studiju. Povijesni pregled nastanka teološke antropologije i pregled suvremenih kretanja na tom području. Teologija stvaranja. Čovjek u Božjem stvaralačkom djelu. Tajna grijeha u svijetu i čovjeku. Milost.
Opće kompetencije: Stječe se osnovni uvid biblijskih polazišta, dogmatsko-povijesnog pregleda i sustavne refleksije svih navedenih tematskih cjelina. Time se dobiva osnovni sustavni uvid u Teološku antropologiju i stječe se kompetencija cjelovitog razumijevanja katoličkog poimanja stvaranja, čovjeka kao stvorenja Božjega i Božje milosne obnove čovjeka u Kristovom Duhu.
Oblici izvođenja: predavanja uz uključivanje studenata u diskusiju i konzultacije.
Ispiti: usmeni, po potrebi i pismeni.
VII. KATEDRA MORALNE TEOLOGIJE
OBVEZNI PREDMETI
|
TKMT01
|
OSNOVNA MORALNA TEOLOGIJA
|
I.
|
2 ~ 5
|
0 ~ 0
|
Uvod i povijesni pregled razvoja moralne teologije. Specifičnost kršćanskog morala i suvremena moralna problematika. Moralnost ljudske osobe: ljudska sloboda, spoznaja moralnog dobra, čin i radnja. Posebno se raspravlja o savjesti: pojam i pristup, Sveto pismo, savjest u tekstovima 2. vatikanskog koncila, odgoj i sloboda savjesti, moralni sustavi i pravila razboritosti. . Općenito, stječe se potreban uvid u povijest i osnovne postavke, a u posebnom smislu sposobnost razumijevanja osnovnih pojmova moralne teologije. Izvodi se predavanjem i konzultacijama. Ispit se vrši pismeno i usmeno. Kvaliteta i uspjeh prati se anonimnom anketom.
*B. Häring, Kristovzakon, I: Opća kršćanska moralna teologija, Zagreb1973., str. 1- 319; M. Perković, Temelji kršćanske etike, Sarajevo 2000., str. 1-158; M. Vidal, Kršćanskaetika, Đakovo 2001; S. Sirovec, Katoličko moralno bogoslovlje, Zagreb, 1995.
|
TKMT02
|
POSEBNA MORALNA TEOLOGIJA
|
I.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 5
|
Bogoslovne kreposti vjere, nade i ljubavi (prema Bogu i bližnjemu). Njihovanarav, razvoj, dužnostiinjimaprotivnigrijesi.
Religiozni moral: krepost bogoštovlja, štovanje Boga po sakramentima. Posebni oblici bogoštovlja: molitva, zavjet, Dan Gospodnji, prisega; grijesi protiv bogoštovlja, posebice o praznovjerju i magiji.
Osoba i moralne kreposti: Moralne kreposti u tradicionalnoj moralnoj teologiji: razboritost, pravednost, umjerenost i jakost i njima pripadne kreposti. Pravednost i pravo. Podjela pravednosti. O sudjelovanju u nanošenju zla. Istina i laž. Kleveta i ogovaranje. O dužnosti čuvanja tajne. Bioetika: nastanak i nepovredivost ljudskog života; brak i obitelj.
* R. Cessario, Kreposti, Zagreb 2006; B. Häring, Kristov zakon. Slobodni u Kristu, sv. III, Zagreb 1986; T. Matulić, Bioetika, Zagreb 2001; Pozaić, Život dostojan života. Eutanazija u prosudbi medicinaske etike, Zagreb 1985; V. Valjan, Moral spolnosti, braka i obitelji, Sarajevo 2002;
VIII. KATEDRA EKUMENSKE TEOLOGIJE
OBVEZNI PREDMETI
|
TKET01
|
EKUMENSKA TEOLOGIJA
|
III.
|
2 ~ 5
|
0 ~ 0
|
Povijest nastojanja oko jedinstva kršćana; katolička načela ekumenizma; motivi, čimbenici koji ga promiču i koče; uzroci i povodi crkvenih raskola; metode i modeli prevladavanja raskola; osnovni podaci o Crkvama; ekumenska događanja i međucrkveni odnosi kod nas. Stječe se kompetencija za primjereno tretiranje množine Crkava, za dijalog i međucrkvenu suradnju te za rad na izgradnji kršćanskog jedinstva. Izvođenje: dijaloška predavanja s Power-Point prezentacijama. Ispiti: usmeno i(li) pismeno. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa i ispitni rezultati.
*J. Zečević, Ekumenska teologija, (skripta), Zagreb 2005; T. Z. Tenšek, Ekumenska teologija, (skripta), Zagreb 1989; N. Ikić, Ekumenske studije i dokumenti, Sarajevo 2003. ** T. Vukšić, Mi i oni, Sarajevo 2000; R. Perić, Ekumenske nade i tjeskobe, Mostar 1993.
IX. KATEDRA PASTORALNE TEOLOGIJE
OBVEZNI PREDMETI
|
TKPT01
|
PASTORALNA TEOLOGIJA I APOSTOLAT LAIKA
|
III.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 5
|
Povijesni pregled razvitka pastoralne/praktične teologije u katolika i protestanata. Sadašnje shvaćanje pastoralne teologije. Područje pastoralno-teološkog odnosno praktično-teološkog istraživanja. Formalni vid istraživanja. Metodologija istraživanja i sistematizacija na području pastoralne teologije. Glavna područja pastoralnog djelovanja: evangelizacija, liturgija, dijakonija, koinonia. Pastoralne službe u Crkvi danas. Povijesni pregled shvaćanja i ostvarivanja poziva i poslanja vjernika laika u crkvi i u svijetu. Koncilsko i poslijekoncilsko shvaćanje i ostvarivanje apostolata vjernika laika. O laičkim i crkvenim službama. Sadašnje mogućnosti i daljnje perspektive angažmana vjernika laika u Crkvi u svijetu i u našim prilikama.
*Dokumenti Drugog vatikanskog koncila, Zagreb 1972; Ivan Pavao II, Christifideles laici, Zagreb; F. Klostermann, Teze o laicima, Zagreb 1967; T. Šagi-Bunić, Ali drugog puta nema, vatikanskog koncila, Zagreb,1969; Isti, Vrijeme suodgovornosti, I, Zagreb, 1981; J. Baričević, Perspektive angažmana vjernika laika u životu i djelovanju naše Crkve, BS; 3-4, 1987; J. Baloban, Važnost pastoralne teologije u sadašnjem trenutku Crkve i društva, BS, Zagreb, 4/1998; B. Duda Udio svih kršćana u trostrukoj Kristovoj zadaći –svećeničkoj, proročkoj, kraljevskoj, BS, 3-4/1987.
|
TKPT02
|
TEOLOGIJA I KRŠĆANSKA DUHOVNOST U HRVATA
|
III.
|
2 ~ 5
|
0 ~ 0
|
Predmet opisuje osnovne misaone tokove katoličkoga kršćanstva u Hrvata, od prvih pisanih spomenika pa do vremena Katoličkoga pokreta poslije 1900. godine i naših dana. Nakon sumarnog prikaza povijesti Katoličke crkve u južnoslavenskim prostorima, u predmetu je riječ o katoličkoj duhovnosti kako se ona očitovala u najširim slojevima naroda, u slavljima crkvene godine i u lijepoj književnosti. Nezaobilazan je u tom kontekstu pregled najvažnijih imena katoličke teologije kroz stoljeća do danas. Posebna se pažnja posvećuje idejnim strujanjima koja su se pojavila u Hrvatskoj u 19. stoljeću, kad se stvara moderna hrvatska nacija i kad Katoličko kršćanstvo kod nas oblikuje svoj odnos prema liberalizmu, socijalizmu i sličnim ideologijama. Riječ je na kraju o osnutku Katoličkoga pokreta u ovom stoljeću i o njegovoj duhovnosti. Promjene koje su u Hrvatskoj nastale nakon Drugoga svjetskog rata i nakon Drugoga vatikanskog koncila također su sastavni dio izlaganja u okviru predmeta, kao posljedica povijesnih zbivanja.
* J. Turčinović, Katolička Crkva u južnoslavenskim zemljama, Zagreb 1973; T. J. Šagi-Bunić, Ocrt profila duhovnog života katoličkog kršćanstva u hrvatskom narodu, u: Isti, Katolička Crkva i hrvatski narod, Zagreb 1983, 161-185.; I. Golub, Pregled hrvatske bogoslovne književnosti, Zagreb 1986 (skripta); S. Tamhina, Mahnić i duhovnost Hrvatskog katoličkog pokreta, u: Mahnićev simpozij v Rimu, Celje 1990, 353-376; M. J. Mataušić, Odnos katoličke Crkve prema novijim idejnim strujanjima u hrvatskim zemljama 1848-1900, u: BS 55 (1985), 1-2, 196-216.
|
TKPT03
|
CRKVENI POKRETI U HRVATSKOJ CRKVI
|
II.
|
2 ~ 4
|
2~ 4
|
X. KATEDRA ZA LITURGIKU
OBVEZNI PREDMETI
|
TKLT01
|
OSNOVE LITURGIKE
|
II.
|
2 ~ 4
|
0 ~ 0
|
1. Liturgija definicija i povijesni razvoj; 2. Liturgijske obitelji i različiti “obredi” u istočnom i zapadnom kršćanstvu; 3. Upoznavanje s liturgijskim gibanjima od početaka liturgijskog pokreta do Drugoga vatikanskog sabora; 3. Sacrosanctum concilium – razlozi obnove i značenje za cjelokupnost današnjih prilika; 4. Temeljna liturgijska obilježja koja se odnose na antropologiju (zajednica, obred, znak); 6. Liturgijsko vrijeme i “vremena” kroz liturgijsku godinu; 8. Liturgijski pristup sakramentalnim slavljima; 9. Liturgijski prostor.
*A. Adam, Uvod u katoličku liturgiju, Zadar 1993; B. Škunca, Duh i obred, Zadar 1998; V. Zagorac, Kristova svećenička služba, Zagreb 1997; Isti, Krist posvetitelj vremena, Zagreb 1996; J. Gelineau (prir.),Pastoralna teologija liturgijskih slavlja, Zagreb 1973. Jedan od priručnika (ili prijevodi): AA. VV, Celebrare il mistero di Cristo, I: La celebrazione: introduzione alla liturgia cristiana, Roma 1993; M. Kunzler, Die Liturgie der Kirche, Paderborn 1995; S. Rosso, Un popolo di sacerdoti. Saggio di liturgia fondamentale, Roma 1999.
XI. KATEDRA CRKVENE POVIJESTI
OBVEZNI PREDMETI
|
TKCP01
|
OPĆA I NACIONALNA CRKVENA POVIJEST OD PRACRKVE DO REFORMACIJE
|
I.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 5
|
Postanak, razvoj i život Crkve te njezine mnogostruke djelatnosti, izvanjske i unutarnje, tijekom njezine dvotisućljetne opstojnosti, njezin utjecaj na društvene, kulturne i političke odnose među državama i narodima. Na unutarnjem području razvijala je svoje ustrojstvo, liturgiju, znanost i umjetnost kao nezaobilazni činitelj kulture i civilizacije. Predmet je usmjeren proučavanju Crkve i kršćanstva u Hrvata u svjetlu povijesno utvrđenih i dokumentiranih činjenica, čime se stječe zaokruženo poznavanje povijesti Crkve. Oblici izvođenja: predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata. Ispiti: pismeni radovi i usmeni.
*A. Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1970; H. Jedin, Velika povijest Crkve, I-VI, Zagreb 1971, itd. **F. Šanjek, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, 7.-20. stoljeće, Zagreb 1996; F. Šanjek, Srednjovjekovna povijest – izabrani tekstovi, Zagreb 2000.
|
TKCP02
|
OPĆA I NACIONALNA CRKVENA POVIJEST OD REFORMACIJE DO DANAS
|
III.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 5
|
Postanak, razvoj i život Crkve te njezine mnogostruke djelatnosti, izvanjske i unutarnje, tijekom njezine dvotisućljetne opstojnosti, njezin utjecaj na društvene, kulturne i političke odnose među državama i narodima. Na unutarnjem području razvijala je svoje ustrojstvo, liturgiju, znanost i umjetnost kao nezaobilazan činitelj kulture i civilizacije. Predmet je usmjeren proučavanju Crkve i kršćanstva u Hrvata u svjetlu povijesno utvrđenih i dokumentiranih činjenica, čime se stječe zaokruženo poznavanje povijesti Crkve. Oblici izvođenja: predavanja uz aktivno sudjelovanje studenata. Ispiti: pismeni i usmeni.
*A. Franzen, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1970; H. Jedin, Velika povijest Crkve, sv. I-VI, Zagreb 1971, itd; F. Šanjek, Crkva i kršćanstvo u Hrvata. Srednji vijek, Zagreb 1993, str. VII-XLIII i 1-628; Isti, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, 7.-20. stoljeće, Zagreb 1996, str. 1-613 + (Kronološki pregled zbivanja); F. Šanjek, Srednjovjekovna povijest – izabrani tekstovi, Zagreb 2000, str. 1-205.
|
TKCP03
|
METODOLOGIJA ZNANSTVENOGA RADA
|
I.
|
1 ~ 2
|
0 ~ 0
|
Praktičan uvod u praćenje nastave i u studiranje literature, te u pripremanje i polaganje ispita. Uvođenje u rad u biblioteci. Posredovanje temeljnih spoznaja i iskustava u stvaranju stručnih i znanstvenih tekstova: zapisnika, referata, tematskog elaborata i rasprave. Kolegij pruža studentima pomoć u njihovu uključivanju u studijski proces. Predavanja su popraćena vježbama, te grupnim posjetima knjižnici. Svaki student izrađuje pismenu vježbu. Ispiti su pismeni i usmeni.
*M. Šamić, Kako nastaje naučno djelo, Sarajevo 81990; R. Zelenika, Metodologija i tehnologija izrade znanstvenog i stručnog djela, Rijeka 31998. **P. Henrici, Guida pratica allo studio, Roma 31992; A. Raffelt, Theologie studieren, Freiburg 7 2008.
IZBORNI PREDMETI
|
TKCP04
|
IZABRANA PITANJA CRKVENE POVIJESTI
|
I.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 4
|
Cilj kolegija je produbiti problematiku o pojedinim pitanjima opće i nacionalne povijesti Crkve, istražiti njihove uzroke i osvijetliti posljedice. Izvodi se predavanjem, konzultacijama i aktivnim uključenjem studenata u nastavu. Uspješnost se prati preko anketa i ispitnih rezultata.
Literatura:
* G. BEDOUELLE, Povijest Crkve, Zagreb 2004.; A. FRANZEN, Pregled povijesti Crkve, Zagreb 1970.; F. ŠANJEK, Kršćanstvo na hrvatskom prostoru, Zagreb 1996.
** H. JEDIN, Velika povijest Crkve, Zagreb 1971. itd.; J. KOLARIĆ, Ekumenska trilogija, Zagreb 2005.
XII. KATEDRA SOCIJALNOG NAUKA CRKVE
OBVEZNI PREDMETI
|
TKSN01
|
SOCIJALNI NAUK CRKVE
|
II.
|
0 ~ 0
|
2 ~ 5
|
Narav socijalnog nauka Crkve. Socijalne kreposti kao podloga. Povijesni razvoj: od Svetog pisma do danas. Značenje socijalnog nauka Crkve u Hrvatskoj. Kompendij socijalnog nauka Crkve. Temeljna načela: dostojanstvo ljudske osobe, opće dobro, , supsidijarnost i solidarnost. Upoznavanje s glavnim enciklikama i drugim socijalnim dokumentima: crkveni, društveni kontekst nastanka s natuknicama o metodičkoj i sadržajnoj strukturiranosti. Glavne socijalne teme pod vidom njihove novosti kao i značenja u kontekstu crkvenih, društvenih i svjetskih zbivanja, primjerice: rad, vjerske slobode, demokracija, razvoj čovječanstva, obitelj, etika u poslovanju…
*Josef kardinal Höffner; Kršćanski socijalni nauk, KS, Zagreb, 2005; Socijalni dokumenti Crkve, M. Valković (uredio), Sto godina katoličkoga socijalnog nauka, KS, Zagreb 1991.; Papinsko vijeće «Iustitia et pax», Kompendij socijalnog nauka Crkve, KS, Zagreb, 2005; S. Baloban, Socijalni nauk Crkve (interna skripta), KBF, Zagreb, 2006; S. Baloban, Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2004.
IZBORNI PREDMETI
|
TKSN02
|
KRŠĆANIN I EKOLOGIJA
|
III.
|
2 ~ 4
|
0 ~ 0
|
Cilj kolegija je osposobljavanje studenata za pristup k mogućim dijaloškim točkama i razabiranje susretišta između kršćana i ljudi dobre volje u problematici planetarne ekološke krize. Način izvođenja: predavanje i seminari. Ispiti : seminarski radovi i usmeni ispiti.
*Miller, G. Tyler: Living in the Environment: Principles, Connections and Solutions, Wadsworth Publishing Co., Belmont CA, 1996; T.J. Šagi – Bunić, Prema civilizaciji ljubavi, Zagreb, 1998.; ISTI, Živjeti Kristovim Duhom Svetim , Zagreb , 1998.
|