Institut za Crkvenu glazbu

Nastavni program - Institut za Crkvenu galzbu "Albe Vidaković"

Bakalaureat crkvene glazbe
Diplomirani crkveni glazbenik - profesor crkvene glazbe

I – GREGORIJANSKO PJEVANJE (GGP)

GREGORIJANSKO PJEVANJE I – OPĆA TEORIJA
Predmet uvodi u proučavanje nastanka, prenošenja i očuvanja gregorijanske baštine, te interpretaciju napjeva prema kvadratnoj – Vatikanskoj i usporedno St. Gallenovoj – rukopisnoj notaciji. Da bi se postigla što izvornija i kvalitetnija izvedba napjeva, predavanje se nadopunjuje praktičnim vježbama pjevanja. Ispit se sastoji iz teoretskog i praktičnog – pjevanog dijela predmeta.
*G. Tkalec, Opća teorija gegorijanskog pjevanja, Zagreb 2002. **A. P. Ernetti, Storia del Canto gregoriano, Venezia 1990; A. Turco, Il Canto gregoriano, Roma 1996.

na vrh stranice

II – LITURGIJSKI PREDMETI (GLT)

LITURGIKA I
U širem smislu: Uvod u liturgijsku znanost; teologija slavlja; povijesni presjek liturgije; znak i simbol; liturgijsko vrijeme; glazba u liturgiji; izvori. U užem smislu: uvod u liturgijsku teologiju i teološki pristup liturgijskoj glazbi. Kompetencija: stječe se teološko razumijevanje liturgije i glazbe u liturgiji. Oblici izvođenja: predavanja uz vizualnu i audio prezentaciju; konzultacije; odabrana pitanja studenata. Ispiti: usmeno. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa, rezultati ispita.
*A. Adam, Uvod u katoličku liturgiju, Zadar 1993; V. Zagorac, Kristova svećenička služba, Zagreb 1997; V. Donella, Musica e liturgia, Bergamo 1991. **V. Sanson, La musica nella liturgia, Padova 2002.

LITURGIKA II
U širem smislu: Glazbeno oblikovanje liturgijskih slavlja; glazba i Kristovo otajstvo u liturgijskoj godini; načela stvaranja liturgijske glazbe; pjevačke službe. U užem smislu: liturgijsko - glazbena analiza pjevanih dijelova liturgijskih slavlja. Stječe se kompetencija za glazbeno oblikovanje liturgijskih slavlja i za liturgijsko glazbeno stvaralaštvo. Oblici izvođenja: predavanja uz vizualnu i audio prezentaciju; konzultacije; odabrana pitanja studenata; vježbe. Ispiti: usmeno. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa, rezultati ispita.
*H. B. Meyer, Eucharistie, Regensburg 1989; F. Rainoldi, Psalite sapienter, Roma 1999; P. Bašić, Slaviti misu po Misalu Pavla VI, Zagreb 1992; V. Zagorac, Krist posvetitelj vremena, Zagreb 1996. **R. Frattallone, Musica e liturgia, Roma 1991.

na vrh stranice

III – ORGULJE (GOR)

ORGULJE I
Stjecanje vještine na instrumentu kako bi nakon diplomiranja svatko mogao odgovoriti zahtjevima na mjestu crkvenog orguljaša; dobro snalaženje na instrumentu ujedno je baza za svladavanje ostalih predmeta: improvizacija, liturgijsko sviranje, sviranje partitura, dirigiranje – vođenje zbora; tijekom studija svladava se ponajprije tehnika pedala, koordinacija sviranja manuala i pedala; po stilskim razdobljima upoznaje se literatura starih majstora, ranog baroka, Bacha – s koralima i velikim formama s fugama, te ostala literatura 19. i 20. stoljeća, kao i suvremenih autora; posebno je važno i obvezno upoznavanje literature hrvatskih skladatelja ranijih razdoblja kao i suvremenika, kako bi ta djela došla u javnost.
Nastava je individualna, praktične naravi, tj. na instrumentu uz tehničku preciznost, stilska obilježja, artikulaciju, interpretaciju i registraciju. Ispit se sastoji od praktičnog izvođenja skladbi koje su određene po programu studija. Ispiti su komisijski. Student koji javno nastupa izvan prostora Fakulteta pod imenom Instituta, treba proći audiciju pred komisijom Instituta. Djelo javno izvedeno u ljetnom semestru, a koje ulazi u ispitni program, priznaje se za ispit ako izvedbi prisustvuje komisija.
Gradivo kroz godinu: tehničke vježbe za pedal (Germani, Dupre, Schildknecht); stari majstori – izbor (Pachelbel, Zipolli, Frescobaldi i dr) – 3 djela; J. S. Bach: 8 malih preludija i fuga ili lakše fuge – 2 djela; J. S. Bach: Koralne predigre (lakše) – 3 djela; skladbe po izboru – domaći autori (Dugan, Grđan, Pintarić, Bajamonti, Klobučar, Njirić…) ili skladbe XIX., XX. i XXI. Stoljeća – 2 djela.
Kolokvij (kraj I. semestra): jedna pedalna vježba i jedna skladba po izboru iz programa.
Ispit: stari majstor – 1 djelo; J. S. Bach: Preludij i fuga – jedno djelo i skladba po izboru – 1 djelo.

ORGULJE I – DODATNI SAT

na vrh stranice

IV – PREDMETI ZA LITURGIJSKA SLAVLJA (GLS)

VJEŽBE ZA LITURGIJSKA SLAVLJA I
Uvježbavanje liturgijskoga repertorija i priprava za praktičnu primjenu na liturgijskim slavljima – sviranje na orguljama i ravnanje zborom. U zimskom semestru sviranje određenog broja popjevaka, pučke mise i moteti na orguljama bez pedala. U ljetnom semestru sviranje popjevaka, misa i moteta na orguljama s pedalom.

TEHNIKA PJEVANJA I
Upoznavanje vokalnoga aparata kroz objašnjavanje anatomije i fiziologije glasovnih organa (respiratorni i fonatorni) za obrazovanje tona, oblikovanje tona, te njegovu pravilnu funkciju. Koriste se vokalize bez teksta B. Lütgena i Conconea. Nastava se provodi predavanjem te praktičnim vježbama kod kojih se koriste audio-vizualna pomagala. Ispit se polaže nastupom pred komisijom na temelju jednostavne tehničke vježbe, gdje student pokazuje da je ovladao osnovnim pojmovima. Uspješnost se prati zalaganjem i praktičnim tehničkim vježbama.
*I. L. Kalinski: Umjetnost pjevanja, Zagreb 1975; N. Cvejić: Suvremeni belkanto, Beograd 1980.

ZBORNO PJEVANJE I
Edukacija studenata u zbornom pjevanju i upoznavanje repertorija crkvene glazbe domaćih i stranih autora predrenesansnoga i renesansnog razdoblja, te postava glasa toga tipa. Nastava se održava u vidu vježbi uz pomoć audio-pomagala. Ocjenjivanje se vrši na temelju pohađanja nastave i javnih nastupa. Kvaliteta rada prati se stalnim vježbama i nastupima.
*G. P. Palestrina, Moteti, I-IV, Rim 1925; G. Brunelli, Raccolta di motteti e madrigali, Milano 1958.

na vrh stranice

V – TEORETSKI PREDMETI (GTP)

SOLFEGGIO I
Razvijanje, obogaćivanje, usavršavanje i stjecanje novih glazbeno-ritamskih pojmova i predodžbi. Ljestvice: prirodna, harmonijska i melodijska molska, durska, durska harmonijska, dorska, dorska harmonijska i hipodorska harmonijska. Intonirati na istom tonu dominantni i mali molski 7. i obrate. Melodijske vježbe i melo-ritamski primjeri iz djela J. S. Bacha s postupnim dolaskom i odlaskom s aletriranog tona u violinskom, basovom, sopranskom, altovom i tenorskom kljueu. Primjeri za vježbanje ritma i poliritma: kombinacija triola na dobi, na pola dobe te sekstola. Diktat: ritamski i melo-ritamski s primjerima iz klasiene glazbene literature. Ispit se polaže pismeno i usmeno.
*I. Golčić, Solfeggio 1, (skripta), Zagreb 2004.

HARMONIJA I
Upoznati harmonijski jezik različitih glazbeno-povijesnih situacija, a praktičkim zadacima usavršiti vještinu sastavljanja višeglasnog sloga, pismeno i na instrumentu, do otkrivanja područja i vlastite skladateljske fantazije i inspiracije. Lasso – Palestrina Lechner – Cavalieri (1600); Pitagorejski zarez i problem ugodbe; Dobri i loši suzvuci; Raspon glasova, pravila vođenja linija; Zabrana paralelnoga vođenja dionica; Završne klauzule odnosno kadence; Bach – Händel - Vivaldi – Telemann (1700 - 1750); Kvintna srodnost; Sekstakordi, kvarstekstakordi; Karakteristične disonance, neakordički tonovi; Povećani trozvuk, napuljski sekstakord; Smanjeni septakord; Paralelni suzvuci; Sekvence; Sekundarne dominante i subdominante; Smanjeni septakord kao međudominanta; Molska subdominanta u duru; Haydn – Mozart – Beethoven (1700 - 1810); Modulacije u sonatnoj formi; Alterirani akordi; Harmonija uvertira; Schubert – Beethoven (1700 - 1810); Tercna srodnost; Srodnost po vođici; Schumann (1830 - 1850); Funkcionalno slobodni sljedovi dominantnog septakorda; Dominantni nonakord; Wagner (1857 - 1882); Kadence u atonalnom prostoru; Funkcionalno slobodni četverozvuci s vezom vođice; Tristan akord; Liszt (1839 - 1885); Dva puta prema atonalnosti; Debussy (1900 - 1918); Cjelotonska ljestvica; Miksture.
* N. Devčić, Harmonija, Zagreb 1975; J. S. Bach, Temeljna nastava generalbasa, Leipzig 1738.

HARMONIJA NA GLASOVIRU I
Prema odobrenom programu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

POVIJEST GLAZBE I
Cilj je upoznati studente s općom povijesti glazbe - posebice s poviješću crkvene glazbe. Povijesni problem postanka glazbe; antička glazbena kultura; povijest gregorijanskog pjevanja; višeglasje; rana i visoka renesansa. Nastava se odvija kroz predavanja i slušanje glazbe. Studenti se potiču da osobnim radom obrade pojedino povijesno razdoblje ili pojedinačnog kompozitora da bi na taj način stekli sposobnosti izlaganja i produbljivanja znanja. Ispit se polaže usmeno.
J. Andreis, Povijest glazbe, I-IV, Zagreb 1974 - 1976; L. Županović, Stoljeća hrvatske glazbe, Zagreb 1980; E. Stipičević, Hrvatska glazba, Zagreb 1997; A. Milanović i dr. (ur.), Crkvena glazba, Zagreb 1980.

na vrh stranice

VII – GLASOVIR (GGL)

GGL01 GLASOVIR I
Upoznavanje glasovirske literature; ovladavanje propisanim godišnjim programom s ciljem jasnoga uočavanja problematike umjetničkoga stvaralaštva; stjecanje vještina glasovirske tehnike, kulture sviranja; usavršavanje slušnih i manualnih umijeća; svladavanje interpretacijskih rješenja u različitim stilovima s posebnim naglaskom na barok. Obrađuju se glavna djela skladatelja baroka, klasike, romantike, impresionizma, smjerova 20. stoljeća, te hrvatskih skladatelja. Nastava se provodi predavanjima. Kvaliteta i uspješnost prati se na predavanju, kolokvijima i nastupima. Ispit je javni i komisijski.

na vrh stranice

VIII – OSTALI PREDMETI

LATINSKI JEZIK
Predmet predviđa stjecanje osnovnoga znanja latinskoga jezika, s posebnim naglaskom na crkvenome latinskome jeziku. Glavni je cilj omogućiti čitanje i razumijevanje latinskih tekstova, osobito bolje razumijevanje tekstova gregorijanskih i klasičnih polifonijskih skladbi. Ostvaruje se predavanjem i vježbama, a ispit je (pismeni i) usmeni.
* P. Bašić, Latine discere, Zagreb 2004.

TJELESNA I ZDRAVSTVENA KULTURA
Obvezatni programski sadržaji provode se u ovim kineziološkim aktivnostima: atletika, rukomet, odbojka, košarka, nogomet, plivanje, osnove kineziološke transformacije I: rad u teretani, osnove kineziološke transformacije II: aerobika, stolni tenis, badminton, narodni i društveni plesovi, nastava za studente s posebnim potrebama. Neobvezatni programski sadržaji: tenis, squash, borilački športovi, rolanje, klizanje, skijanje, športovi na vodi, orijentacija i planinarenje. Na osnovi redovitog pohađanja nastave student stječe pravo na potpis predmetnoga nastavnika. Praćenje uspješnosti: anonimna anketa i osnovne baterije motoričkih testova.
*V. Findak, Metodika tjelesne i zdravstvene kulture, Zagreb 1992. **V. Findak, Metodički organizacijski oblici rada u edukaciji, športu i športskoj rekreaciji, Zagreb 1992; B. Anderson, E. Burke, B. Pearl, Fitness za sve, Zagreb 1997.

B) Izborni predmeti
ESTETIKA GLAZBE
Estetski pogledi na glazbenu umjetnost kroz stoljeća: svijet glazbe; poimanje lijepog u glazbi; znanost o glazbi (definicija, materija, forma, sadržaj); glazbeni govor; skladatelji, izvoditelji i slušatelji glazbe; susret s glazbenim djelom. Nakon odslušanoga predmeta student mora moći zauzeti osobne (subjektivne) stavove o glazbenom djelu, glazbenoj epohi te o lijepome u glazbi. Svoje tvrdnje mora znanstveno argumentirati te potkrijepiti dokazima.
*J. Andreis, Vječni Orfej, Zagreb 1967; I. Supičić, Estetika evropske glazbe, Zagreb 1978; A. Milanović i dr. (ur.), Crkvena glazba, Zagreb 1988; J. Andreis, Uvod u glazbenu estetiku, Zagreb 1944; J. Maritain, Umjetnost i skolastika, Zagreb 2001; C. Dahlhaus, Estetika glazbe, Zagreb 2003; Z. Lissa, Estetika glazbe, Zagreb 1969; R. Kupareo, Umjetnik i zagonetka života, Zagreb, 1982.

GLAZBENA AKUSTIKA
Prema odobrenom programu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

GLAZBENA PSIHOLOGIJA
Prema odobrenom programu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

KOREPETICIJA
Stjecanje iskustva i znanja u izvođenju klavirske pratnje pjevačima i instrumentalistima. Obrađuje se notna literatura svih glazbenih razdoblja. Osposobljavanje u spretnosti čitanja novoga nepoznatog notnog teksta i sigurnom transponiranju djela, potrebnim za korepetiranje predmeta vokalne tehnike. Nastava se izvodi na individualnom predavanju i zajedniekim vježbama. Ispit se polaže javnim nastupom i korepetiranjem ispita vokalne tehnike.

PLES I POKRET U RAZMATRANJU SVETOG PISMA
Predmet je zamišljen kao uvod u novo područje u kojem je spojena plesna umjetnost i teologija. Ideja predmeta je da se postupnim uvođenjem u plesno područje studenti upoznaju s izražajnim mogućnostima tijela te tako pripreme za spontanu improvizaciju kojom bi se pokušali utjeloviti odabrani citati iz Svetog pisma. Odabir citata bi pratio liturgijsku godinu. Cilj je potaknuti kreativnost te istraživanje mogućnosti razvoja međuodnosa ovih dvaju područja, a također omogućiti novu dimenziju iskustva žive Riječi koja ne bi ostala samo na mentalnoj razini. Nastava je najvećim dijelom praktičnog oblika. Kompetencije su dublje razumijevanje i mogućnost primjene tjelesne dimenzije čovjeka te plesne umjetnosti u kršćanskoj duhovnosti i pastoralnom radu, a također i za osobnu duhovnu izgradnju. Provjera usvojenog znanja vršila bi se na jedan od dva moguća načina, a to je pismeno putem eseja, ili praktično, po odabiru studenata.
J. Morgenroth, Dance Improvisations, Pitttsburgh 1987; R. Gagne – T. Kane – R. VerEecke, Introducing Dance in Christian Worship, Washington 1984; M.-G. Wosien, Tanz als Gebet, Linz 1990.

TALIJANSKI JEZIK I
Karakteristike: Uporaba modernoga jezika kroz originalne i zanimljive situacije. Komunikacijske aktivnosti koje motiviraju i olakšavaju usvajanje jezika. Upoznavanje sa sociokulturalnom situacijom u Italiji. Gramatičke cjeline: indikativ prezenta pravilnih i nepravilnih glagola; konjugacija glagola; određeni i neodređeni članovi; posesivne zamjenice; prepozicije; pitanja; prošlo vrijeme – pravilni i nepravilni glagoli; jednostavna i složena budućnost. Jezične funkcije: prepoznavanje; zahvaljivanje; pozdravi; opisivanje osobe; brojevi; prepričavanje; planiranje putovanja; razgovor o vremenu. Elementi kulture: Italija (pokrajne i gradovi); prijevozna sredstva; zabava, vrste kave. Ispit se polaže pismeno i usmeno.
*T. Marin - S. Magnelli, Progetto italiano 1, Perugia 2002.

TAMBURAŠKI ORKESTAR
Prema odobrenom programu Muzičke akademije Sveučilišta u Zagrebu.

OPĆI UVOD U SVETO PISMO

PEDAGOGIJA

ZNANOST O RELIGIJAMA

ŽIDOVSTVO: NAUK, OBREDI I OBIČAJI