Katedra socijalnog nauka Crkve

Profesori

1. prof. dr. sc. Stjepan Baloban, redoviti profesor, u trajnom zvanju, pročelnik katedre, KBF
2. Mr. sc. Silvija Migles, znanstvena novakinja - asistentica; KBF

Opće informacije

Katedra socijalnog nauka Crkve najmlađa je Katedra na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu (dalje KBF). Osnovana je 31. ožujka 2000. godine.
Socijalni nauk Crkve se u različitim zemljama različito razvijao što je najvećim dijelom utjecalo na osnivanje Katedri ili nekih drugih ustrojbenih jedinica koje su se bavile socijalnim naukom Crkve. Socijalna enciklika pape Lava XIII. «Rerum novarum» (15. svibnja 1891.) proizvela je dva važna učinka: a) Crkva teološkim govorom ulazi u raspravu o 'radničkom pitanju' kao socijalnom pitanju i time naznačuje odnos Crkve i teologije prema svijetu; b) unutar Crkve otvorila je prostor za organizirano teološko proučavanje socijalne problematike što je teološka učilišta potaknulo na otvaranje Katedri ili Instituta socijalnog nauka Crkve.
Primjerice, 1893. godine na Katoličkom teološkom fakultetu u Münsteru, u Njemačkoj, osniva se prva Katedra za kršćanski socijalni nauk (Christliche Gesellaschftslehre) pod vodstvom Frantza Hitzea. 1901. godine austrijski biskupi su odredili da se u svim bogoslovijama treba predavati socijalni nauk Crkve. Prema tome na njemačkom govornom području velika pozornost se posvećuje organiziranom teološkom proučavanju socijalne problematike.

Na KBF-u u Zagrebu bio je dugačak put od prvih naznaka i kolegija koji su se bavili tom tematikom do institucionalnog osnivanja Katedre 2000. godine. Prvi kolegij pod nazivom «De socialismo et communismo» uveden je ak. god. 1898./99. (Josip Pazman). Slijedeće akademske godine (1899./1900.) isti profesor predaje «Socijalno pitanje» i «Sociologiju». Jedno vrijeme je socijalnu problematiku pod nazivom «Sociologija» (1920./21. do 1923./24.) predavao Augustin Juretić. Najvažnije ime koje se prije drugog svjetskog rata vezuje uz tu tematiku jest Milan Ivšić, koji kontinuirano od 1925./26. do 1941./42. predaje socijalnu tematiku u kolegijima: «Sociologija», «Agrarna politika» i «Principi sociologije». Nakon njega kolegij koji mijenja imena (Sociologija, Načela kršćanske sociologije, Katolička društvena nauka) predaje Andrija Živković (1942./43. do 1947./48. te 1951./52 i 1952./ 53.). U tom razdoblju predavali su kolegij i neki drugi profesori, primjerice Josip Salač (1949./50. do 1951./52., kao i Ivan Kozelj (1953./ 54.)

Iza Andrije Živkovića dolazi dr. Jordan Kuničić (ak. god. 1956./ 57. do ak. god. 1973./ 74). U razdoblju od 1974./ 75 do 1976./ 77. Katoličku društvenu nauku predaje asist. Dr. Niko Kličan. Nakon toga od ak. god. 1977./78. kolegij Društveni nauk Crkve predaje dr. Marijan Valković, a od 1991./92. dr. Stjepan Baloban.

Nakon što je od najstarije Katedre moralne teologije u ožujku 2000. godine osnovana najmlađa Katedra socijalnog nauka Crkve, kolegij mijenja naziv u socijalni nauk Crkve. Nova Katedra uz kolegij Socijalni nauk Crkve ima kolegij Teološka socijalna etika te izborne predmete Ljudska prava i socijalni nauk Crkve, Kršćani i civilno društvo, Kršćanski caritas i socijalno zagovaranje.

Razvoj socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu do ustanovljenja Katedre kao ustrojbene jedinice znanstveno-nastavnog rada na Katoličkom bogoslovnom fakultetu Sveučilišta u Zagrebu imao je dugačak put. Razlog ustanovljenja Katedre socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu treba tražiti u pojačanom zanimanju kako društvene tako i crkvene javnosti za socijalni nauk Crkve nakon demokratskih promjena u Hrvatskoj 1990. godine. S jedne strane, brojna predavanja, socijalne tribine, organizirani skupovi kao i osnivanje Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK-e (počeo s radom u studenom 1997. godine) budili su svijest i tražili organizirano teološko promišljanje socijalne problematike. S druge strane, nakon Drugog vatikanskog koncila, a posebno sa papom Ivanom Pavlom II., socijalni nauk Crkve dobiva sve više na značenju u praktičnom i teoretskom promišljanju suvremene crkvene i društvene situacije. U tom kontekstu značajan je prvi dokument posvećen isključivo socijalnom nauku Crkve: Socijalni nauk Crkve u svećeničkom obrazovanju (Zbor za katolički odgoj, 1988. godine), koji vidi socijalni nauk Crkve kao autonomnu teološku disciplinu sa snažnim interdisciplinarnim obilježjem: «Koliko god da se taj nauk oblikovao tijekom 19. stoljeća kao dopuna traktatu moralke koji govori o kreposti pravednosti, vrlo brzo zadobio je znatnu samostalnost što je bila posljedica neprekidna organskog i sustavnog razvoja moralnog promišljanja Crkve nad novim i složenim društvenim pitanjima. Zato se može reći da socijalni nauk ima vlastitu samobitnost s dobro omeđenim teološkim obličjem» (br. 4).

U drugom i najnovijem crkvenom dokumentu posvećenom socijalnom nauku, Kompendiju socijalnog nauka Crkve (objavljen u listopadu 2004. godine, uskoro izlazi i u hrvatskom prijevodu), snažno se naglašava upravo interdisciplinarna dimenzija socijalnog nauka. U tom kontekstu Katedra socijalnog nauka Crkve na KBF-u u Zagrebu može pružiti različite mogućnosti suradnje sa drugim Sastavnicama Zagrebačkog sveučilišta. Upravo je preko Katedre socijalnog nauka Crkve bilo moguće na KBF-u organizirati poslijediplomski specijalistički studij pod nazivom «Management neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje» (2004. godine).

Katedra socijalnog nauka Crkve kao i njezini nastavnici i suradnici otvoreni su za različite oblike interdisciplinarne suradnje.

PREDMETI:

• OBVEZATNI PREDMETI
  Socijalni nauk Crkve I. i II.
  Teološka socijalna etika
• IZBORNI PREDMETI
  Ljudska prava i socijalni nauk Crkve
  Kršćani i civilno društvo
  Kršćanski caritas i socijalno zagovaranje
• SEMINA

Prof. dr. sc. Stjepan Baloban

Adresa KBF: Vlaška 38, pp. 432
Kabinet – soba, I. kat
Tel: (01) 4890-414
E-mail: stjepan.baloban@zg.htnet.hr

Stan: Kaptol 23, Zagreb
E-mail: stjepan.baloban@zg.htnet.hr

Kolegij:

SOCIJALNI NAUK CRKVE I (obvezatni predmet)
TEOLOŠKA SOCIJALNA ETIKA (obvezatni predmet)
KRŠĆANI I CIVILNO DRUŠTVO (izborni predmet)
KRŠĆANSKI CARITAS I SOCIJALNO ZAGOVARANJE (izborni predmet)

Rođen je 14. srpnja 1954. godine u Brebrovcu, općina Jastrebarsko. Osmogodišnju školu pohađao je u Slavetiću i Petrovini (1961.-1969.), klasičnu gimanziju završio je na Interdijecezanskoj srednjoj školi u Zagrebu 1973. godine. Nakon odsluženja vojnoga roka upisuje se na Katolički bogoslovni fakultet (KBF) gdje diplomira 1980. godine. Iste godine je zaređena za svećenika zagrebačke nadbiskupije. Dvije godine je kapelan u Novom Zagrebu (1980.-1982.). Poslijediplomski studij iz moralne teologije započinje na KBF-u u Zagrebu (1981./82.) i nastavlja u Rimu (1982. – 1988.) na Institutu za moralnu teologiju Lateranskog sveučilišta: Academia Alfonsiana (Pontificia Universitas Lateranensis-Academia Alfonsiana-Institutum Superius Theologiae Moralis) gdje postiže magisterij (1985.) i doktorat iz moralne teologije(1988) .

Pri Katedri moralne teologije na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu izabran je za asistenta 23. listopada 1991. godine. Nakon što se na KBF-u habilitirao (1994.) izabran je za naslovnog docenta (1994.), docenta (1997.), izvanrednog profesora (2000.) i redovitog profesora (2004.). Na KBF-u predaje kolegije iz moralne teologije i socijalnoga nauka Crkve.

Na Institutima KBF-a predaje socijalni nauk Crkve: Institutu za teološku kulturu laika od 1990./1991., Katehetskom institutu od 1998./99. i na Institutu za kršćansku duhovnost od 2002./03. Predavao je moralnu teologiju na Filozofsko-Teološkom Institutu D.I. u Zagrebu (1989.-1994.) gdje je imenovan docentom (1992.) i na Teologiji u Đakovu (1990./91.).

Bio je “Promotor teološkog studija” u Nadbiskupskom bogoslovnom sjemeništu u Zagrebu (1989. – 1993.) te član više vijeća Biskupske konferencije: Vijeća za sjemeništa (1989. –1993), Vijeća za laike (1990. - 1999.), član “Komisije HBK ‘Justitia et pax’ (1996.-2003.), Komisije Nacionalnog katehetskog ureda HBK za izdavanje teološko-katehetske literature” (od 1999.). Prvi je pročelnik “Centra za promicanje socijalnog nauka Crkve HBK” (1997.-2004.), a od 2002.-2005. “Katedralni propovjednik” u zagrebačkoj katedrali.

Član je “Etičkog povjerenstva” Klinike za infektivne bolesti “Dr. Fran Mihaljević” (od 1994.). Od veljače 2004. član je «Savjeta za populacijsku politiku vlade Republike Hrvatske» (od 2004.) te , «Upravnog odbora» Studija Menagement neprofitnih organizacija i socijalno zagovaranje» (od 2004.).

Nakon što je 31. ožujka 2000. na KBF-u u Zagrebu ustanovljena Katedra socijalnog nauka Crkve, 29. travnja 2000. imenovan je v. d. pročelnikom Katedre socijalnog nauka Crkve, a 08. srpnja 2004. imenovan je za prvog pročelnika Katedre socijalnog nauka Crkve.

Dobio je Nagradu «Europski krug» za izvanredne zasluge na afirmaciji europskih vrijednosti u Hrvatskoj i domovine u svijetu na području afirmacije demokratskih vrijednosti (2003.)

Voditelj je znanstveno istraživačkog projekta na KBF-u Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu (0203007) , te Projekta Praćenje siromaštva u Hrvatskoj koji su u rujnu 2002. godine pokrenuli Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve i Hrvatski Caritas. Predsjednik je Matičnog odbora za područje humanističkih znanosti- filozofije i teologije (od 2005.). Član je međunarodnog društva “Societas Ethica“ te Društva i trenutno član predsjedništva „Vereinigung für katholische Sozialethik in Mittelteuropa“.

Izbor iz bibliografije:

• Spirito e vita cristiana nella teologia morale di Bernhard Häring. Dissertatio ad Doctoratum in Theologia morali consequendum, Roma 1988.
• Etičnost i socijalnost na kušnji. Socijalna problematika u Hrvatskoj, KS, Zagreb 1997.
• Socijalni govor Crkve u Hrvatskoj, KS, Zagreb, 2004.; Izazovi civilnog društva u Hrvatskoj (uredio), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve-GK, Zagreb, 2000.
• Gospodarsko-socijalni izazovi u tranzicijskim zemljama. Wirtschaftlich-soziale Herausforderungen in den Reformländern, (uredio), (hrvatski i njemački), Ivo Pilar
• Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve, Zagreb, 2001.
• Hrvatski identitet u Europskoj uniji, (uredio), Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve-Glas Koncila, Zagreb, 2003.
• Herausforderung Europa. Die Christen im Spannungsfeld von nationaler Identität, demokratischer Gesellschaft und politischer Kultur, (uredili: S. Baloban/ A. Rauscher), Hanns-Seidel-Stiftung, München, 2004.

Prof. dr. sc. Marijan Biškup,
OP, redoviti profesor, pročelnik Katedre moralne teologije

Adresa KBF: Vlaška 38
Kabinet – soba, I. kat
Tel: (01) 4890-414

ođen je 23. kolovoza 1939. u Završju, općina Novi Marof. Od 1946. do 1950. pohađa osnovnu školu u Radovanu; prva tri razreda gimnazije pohađa u Varaždinu od 1950. do 1953., a od 1953. do 1957. u Dominikanskoj klasičnoj gimnaziji u Bolu na Braču. Od 1958. do 1963. studira filozofiju i teologiju na Visokoj dominikanskoj bogoslovnoj školi u Dubrovniku, a od 1959. do 1961. služi vojni rok. Od 1963. do 1966. nastavlja studij teologije na KBF-u u Zagrebu, gdje 1969. stječe naslov magistra teologije. Za svećenika je zaređen 1965. U Rimu od 1969. nastavlja specijalni studij teologije: 1971. na “Anselmianumu” postiže magisterij iz liturgike, 1973. na Sveučilištu sv. Tome (Angelicum) postiže doktorat iz teologije, a 1975. na “Alfonsianumu” postiže diplomu iz specijalizacije u moralnoj teologiji.
Moralnu teologiju predaje na KBF-u neprekidno od 1973. a od 1977. i Katehetskom institutu; “ljudska prava” predaje od 1991. na istom fakultetu. Asistentom pri Katedri moralne teologije imenovan je 18. svibnja 1973. Habilitirao je 1979. i postao naslovnim docentom; sveučilišnim docentom postaje 1990., izvanrednim profesorom 1997., a redovitim sveučilišnim profesorom 12. rujna 2000; reizbor u trajno zvanje učinjen je 12. rujna. 2005. Od 1998. do 2001. obnaša službu prodekana KBF-a za nastavu; na službu obnašatelja pročelnika Katedre moralne teologije imenovan je 15. listopada 1998.; pročelnikom Katedre za moralnu teologiju izabran je 26. ožujka 1999. i ponovno 18. ožujka 2005. godine.
Nositelj je poslijediplomskoga specijalističkog studija na Katedri moralne teologije na KBF-u u Zagrebu. U znanstvenom projektu KBF-a Sveučilišta u Zagrebu “Srednjovjekovna baština u Hrvata” voditelj je teme “Martin iz Zadra”. Nositelj je kolegija “Posebna moralna teologija” na KBF-u i kolegija “Posebna moralna teologija II” na Katehetskom institutu. Član je Etičkog povjerenstva Klinike SUVAG u Zagrebu.
Dekretom zagrebačkoga nadbiskupa mons. Franje Kuharića od 14. svibnja 1979. imenovan je prosinodalnim sucem na Prvomolbenome ženidbenom sudu za Zagrebačku nadbiskupiju. Nakon prestanka rada Prvomolbenoga suda u Zagrebu, a osnivanjem Međubiskupijskoga suda prvoga stupnja u Zagrebu, dekretom zagrebačkog nadbiskupa mons. Josipa Bozanića, moderatora spomenutoga suda, od 9. veljače 2000. imenovan je sucem Međubiskupijskoga suda prvoga stupnja u Zagrebu. Tu služba obnaša i sada.
Autor je brojnih članaka, priloga i prikaza i prijevoda s područja moralne teologije i povijesti teološke misli kod nas, ukupno 219 bibliografskih jedinica (savjest, epikeja, eutanazija, ekologija, odnos etike i umjetnosti, prilog hrvatskih dominikanaca razvoju mariologije kod nas, pučka pobožnost, doprinos hrvatskih dominikanaca teološkoj misli u općoj Crkvi: Pavao Dalmatinac, Martin iz Zadra, Augustin Kažotić, Klement Ranjina, Albert Dujam Gliričić i dr.).
Od bibliografskih jedinica pojedinačno nabrajamo samostalna djela ili knjige kod kojih je sudjelovao u pripremi i objavljivanju: M. Biškup, Influsso della liturgia di San Pietro sui documenti glagolitici, Pars dissertationis ad lauream, Roma, 1976.; A. Krchnak-F. Šanjek –M. Biškup, Magistri Joannis /Stojković/ de Ragusio, “Tractatus de Ecclesia” , ed. princeps, Zagreb, 1983; M. Biškup, Il beato Agostino Kažotić (Trau in Dalmazia 1260, Lucera 1323), Životopis, Lucera (Italija), 1985. i 1995; M. Biškup – F. Šanjek, Blaženi Augustin Kažotić (o. 1250.-1323). Životopis, Zagreb 1994; M. Biškup, Bogoslovne kreposti u djelima Klementa Ranjine Zagreb, 2000, 121 str; M. Biškup, Blaženi Augustin Kažotić, Zagreb, 2002.; sudjelovao je u objavljivanju prijevoda Las Casasova Kratkog izvješća o uništenju Indijâ (1983.); priredio dodatnu bibliografiju za B. Häringov Kristov zakon (1986.) i Sto godina katoličkog socijalnog nauka (1991.). Bio je redaktor tema iz moralne teologije i liturgike Općega religijskog leksikona u izdanju HLZ “Miroslav Krleža” u Zagrebu (2002.). Član je uredništva časopisa Croatica christiana periodica, u kojem ima stalnu rubriku “Primljene publikacije” i glavni je urednik glasila “Blaženi Augustin Kažotić”. Izlaganjima je sudjelovao na brojnim domaćim i inozemnim znanstvenim skupovima. Aktivni je član nekoliko znanstvenih ustanova u domovini i u inozemstvu: “Kršćanska sadašnjost” (Zagreb), Hrvatski mariološki institut (Zagreb), Associazione teologica italiana per lo studio della morale (ATISM, Rim), Association des théologiens pour l’étude de la Morale (ATEM, Paris), Pontificia Academia Mariana Internationalis (PAMI, Rim).

Kolegij:

LJUDSKA PRAVA I SOCIJALNI NAUK CRKVE (izborni predmet)

Doc. dr. sc. Tonči Matulić

Adresa KBF: Vlaška 38,
Kabinet – soba, I. kat
Tel: (01) 4890-414
E -mail: matulict@theo.kbf.hr

Kolegij:

SOCIJALNI NAUK CRKVE II (obvezatni predmet)

Tonči Matulić, sin Vlade i pok. Katice rođ. Šantić, rođen je 26. listopada 1966. godine u Supetru s prebivalištem u Postirima na otoku Braču. Osnovnu školu je pohađao u Postirima od 1973./74. do 1980./81., zatim dvije godine srednje škole u Supetru na Braču te dvije godine u Splitu, točnije jednu u TŠC-u i drugu u “Srednjoj školi za spremanje svećenika” – Nadbiskupsko sjemenište – u kojem je maturirao u lipnju 1985. godine. Od kolovoza 1985. do kolovoza 1986. godine služio je vojsku u onodobnoj JRM.

Akademskih godina 1986./87.-1991./92. bio je redovni student Teologije u Splitu Katoličkoga bogoslovnog fakulteta (KBF) u Zagrebu. Teološki studij je završio diplomskim ispitom 25. lipnja 1991. godine. Akademske godine 1991./92. pohađao je poslijediplomski studij na KBF-u Sveučilišta u Zagrebu, točnije u VII. specijalizaciji moralne teologije. Za svećenika Hvarske biskupije zaređen je 25. travnja 1992. godine. Od kolovoza 1992. do kolovoza 1993. bio je kapelan i vjeroučitelj u Hvaru te župnik u Milni na Hvaru.

Akademskih godina 1993./94.-1997./98. bio je na specijalizaciji moralne teologije na Institutum Superius Theologiae Moralis «Academia Alphonsiana» Pontificiae Universitatis Lateranensis, gdje je 20. lipnja 1995. godine magistrirao (Licentia in Theologia Morali), a 10. lipnja 1998. godine obranio doktorsku disertaciju pod naslovom Lo statuto ontologico dell’embrione umano nella prospettiva storica e nel dibattito bioetico attuale alla luce dei dati scientifici moderni, («Ontološki status ljudskoga embrija u povijesnoj perspektivi i u sadašnjoj bioetičkoj raspravi u svjetlu danosti moderne znanosti»), pod vodstvom moderatora prof. Maurizia Faggionia i prof. Narcisa Cappelletta (Doctor in Theologia Morali).

U ljetnom semestru ak. god. 1995./96. sudjelovao je i kompletirao Corso di Perfezionamento in Bioetica na «Istituto di Bioetica» – Policlinico Universitario Gemelli – Facolta di Medicina e Chirurgia – Universita Cattolica del Sacro Cuore u Rimu.

U zimskom semestru ak. god. 1996./97. sudjelovao je i kompletirao Visiting Fellows Program na prvom akademskom i znanstvenoistraživačkom bioetičkom institutu u svijetu «Joseph and Rose Kennedy Institute of Ethics» – Georgetown University u Washington-u, D.C., SAD, pod mentorstvom pionira bioetike i posebno kliničke bioetike prof. Edmunda D. Pellegrina, dr. med., utemeljitelja «Center for Clinical Bioethics» – Georgetown University Medical Center.

U ljetnom semestru ak. god. 1997./1998. upisao je u Rimu dvogodišnji intenzivni Master in Bioethics organiziran na «Pontificio istituto pre gli studi su matrimonio e famiglia» – Pontificiae Universitatis Lateranensis te «Istituto di Bioetica» – Policlinico Universitario Gemelli – Facolta di Medicina e Chirurgia – Universita Cattolica del Sacro Cuore, kojega je morao prekinuti zbog povratka u domovinu.

Od rujna 1998. do uključivo veljače 1999. godine bio je u službi kapelana i vjeroučitelja u Starom Gradu te župnika u Selcima na Hvaru. Na poziv Katoličkoga bogoslovnog fakulteta Sveučilišta u Zagrebu došao je u Zagreb te u ljetnom semestru ak. god. 1998./99. započeo nastavničku djelatnost, najprije kao vanjski suradnik u svojstvu višeg asistenta pri Katedri moralne teologije i pri Katedri socijalnog nauka Crkve KBF-a u Zagrebu, zatim od ožujka 2000. godine u svojstvu višeg asistenta, a u lipnju 2003. izabran je u znanstveno-nastavno zvanje docenta.
Nositelj je kolegija: Osnovna moralna teologija II (KBF); Bioetika, spolni i bračni moral (KBF); Socijalni nauk Crkve II (KBF); Osnovna moralna teologija (KI); Posebna moralna teologija (KI).

Mr. sc. Silvija Migles, znanstvena novakinja i asistentica pri Katedri SNC-e

Adresa KBF: Vlaška 38, pp. 432
Nenastavni instituti soba 301, III. kat
Tel: (01) 4890-413
E - mail: silvijam@net.hr

Nastavna pomagala:

1. LITERATURA
2. PUBLIKACIJE
3. KORISNI LINKOVI:
   www.snc.hbk.hr – Centar za promicanje socijalnog nauka Crkve
   www.revija-socijalna-politika.com – Revija za socijalnu politiku
   www.ksz.de – Katholische Sozialwissenschaftliche Zentralstelle
   www.thesocialagenda.org – The Social Agenda
   www.osjspm.org – Catholic Social Teaching
   www.shc.edu – Theology Library: Catholic Social Teaching

Projekti:

S. Baloban (nositelj KBF Sveučilišta u Zagrebu: Teološko fundiranje solidarnosti u hrvatskom društvu (0203007).

Download

Socijalni nauk Crkve u Hrvatskoj
socijalni_nauk_crkve_u_hrvatskoj.zip (66 kb)